Uzgoj drvne bio mase

0 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 13/04/2018 12:17 od Nikola

Razmatram jednu ideju, sakupljam podatke i računam, pa da podijelim s vama ono do čega sam došao.

Budući da imam jedan šumarak koji ne služi ničemu (osim biodiverzitetu, dakle permakulturna zona 5), a imam naravno i potrebe koje bih mogao zadovoljiti tim šumarkom, razmišljam ovako. Tu osim par većih stabala raste mnogo grmova lijeske i drugo mlado drveće. To posječem, usitnim u drvenu sječku, sječku koristim ili kao malč u vrtu, ili kao gorivo u nekom kotlu na sječku, ali najvjerojatnije bih pokušao sa gradnjom biomeilera. Znači grijem kuću, i kao nusproizvod dobijem kompost. Opremam se u tom smislu, uglavnom.

Razmišljam dalje, kada bih već bio opremljen za usitnjavanje granja, što ga ne bih i uzgajao? U hrvatskoj, ovo se naziva uzgoj “kultura kratke ophodnje”. Koriste se biljke koje vrlo brzo rastu, a kada se posjeku (nakon 3-15 god) obnavljaju se iz korijena i sječa se onda periodički ponavlja. Najpopularnije kulture su vrba i topola, i to posebno odabrani klonovi za ovu namjenu, kako bi se postigao maksimalni prinos.


Nažalost, vrba i topola su više primjerene ravničarskim krajevima, sa izobiljem vode, a ja gledam kako iskoristiti planinski kraj. Od kultura koje su alternativno navedene kao pogodne za ovakav uzgoj, mislim da je meni najprimjerenija breza, možda lijeska, a bagrem bih zbog invanzivnosti za sad preskočio. Nažalost, podataka za uzgoj breze i lijeske (za bio masu) nema, tako da moram nekako procijeniti podatke na temelju onih za vrbu i topolu.

Za vrbu/topolu, navodi se prosječan godišnji prinos od 5-18 tona po hektaru.

Masena gustoća drveta (puno drvo) u kg/m3, za nepotpuno osušeno drvo (13% vlage):
Smreka – 450
Trešnja – 600
Breza – 650
Lipa – 650
Lijeska – 670
Javor – 670
Jasen – 720
Bukva – 750
Hrast – 770
Grab – 800
Drijen – 980

Pri konverziji trupca (puno drvo) u sitnije oblike, vrijede sljedeći omjeri:
1m3 punog drva = 1.4 m3 metrica = 2 m3 cjepanica = 3 m3 sječke

Ogrijevna vrijednost svih drva je oko 19 MJ/kg.
1 kWh = 860 kcal = 3,6 MJ

Usporedba cijena raznih energenata, Italija, 2008. godina (u eur/MWh):
LPG, vlastiti spremnik – 150
Prirodni plin – 70
Pelet – 35
Trupci – 32
Drvena sječka – 20

Energetski usjevi, usporedba dobivene energije po površini, u kWh/ha:
KKO (kulture kratke ophodnje) – 16000-60000
Kukuruz – 37000-55000 (za bioplin)
Uljna repica – 11000-21000 (za biodizel)
Slama – 10000-27000

Omjer uložene energije i dobivene energije:
KKO vrba – 1:24
KKO topola – 1:16-1:26
Kukuruz – 1:11
Uljna repica – 1:9
Pšenica – 1:11

Moj zaključak:
Ako imam očekivani prinos od oko 5 t/ha, a hektar cijenim 10000 eur, te ako računam na prodajnu cijenu sječke od 50 eur/t, ovo izgleda kao vrlo neisplativ biznis. Povrat investicije je iznad 40 godina. Naravno, povoljnija je situacija ako je zemljište mnogo jeftinije, prinosi viši, uz državne poticaje i očekivani rast cijena ovog energenta…

0 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 13/04/2018 12:17 od Nikola

Sa foruma

Sa foruma

Ovaj tekst je izvorno objavljen na forumu, te je automatski kopiran na portal. Ako imate komentar, posjetite forum. Ako mislite da portal zaslužuje kvalitetniji sadržaj, molim da se registrirate i objavite ga sami.

Facebook