Uzgoj hrane pod zemljom

0
(0)

Znate li što je Walipini? Riječ dolazi iz jezika Aymara, južnoameričkog plemena i u prijevodu znači “toplo mjesto“. Preciznije, Walipini predstavlja poseban način gradnje staklenika / plastenika koji dopušta uzgoj hrane u hladnijoj klimi tijekom cijele godine. Kako je to moguće?

Što nedostaje klasičnom stakleniku / plasteniku?

Za početak, ogromna ostakljena površina je posve nepotrebna. U našem podneblju, sunce sa sjevera možemo očekivati jedino usred ljeta, kada je staklenik nepotreban. On se koristi uglavnom zimi, odnosno rano proljeće. Dakle, ostakljena sjeverna strana ne služi ničemu. Nisko zimsko sunce dolazi gotovo isključivo iz smjera juga, nešto malo s istoka i zapada. U klasičnom plasteniku napravljenom od metalnih ili plastičnih lukova prekrivenih plastičnom folijom, sunčeva energija samo proleti kroz plastenik. Umjesto da uvatimo što više sunčeve svjetlosti, mi je gubimo zajedno sa toplinom na ogromnim prozirnim površinama.

Tipičan plastenik

Osim toplinskih gubitaka, klasični staklenik / plastenik ima i druge nedostatke. Spomenimo osjetljivost na jaki vjetar, moguće pregrijavanje u toplijim mjesecima i sl. Većinu tih nedostataka rješava model ukopanog staklenika prema kojem ide ova priča. Dakle, što sve možemo napraviti za bolje uvjete za zimski uzgoj?

Neprozirna sjeverna strana plastenika

Zašto da sjevernu stranu ovog objekta prekrivamo prozirnom folijom? Umjesto toga, bolje da koristimo materijal koji će reflektirati sunce natrag na biljke. Na taj način biljke dobivaju gotovo dvostruko više svjetlosti kada im je najpotrebnija. Ako je sjeverna strana neprozirna, onda umjesto folije možemo odabrati neki mnogo bolji toplinski izolator. Za uzgoj povrća po zimi važno je što bolje spriječiti gubitak topline, u protivnom prijeti opasnost od smrzavanja. Bale slame posložene uz sjevernu stranu plastenika dokazano pomažu u borbi protiv smrzavanja.

Zar nije ovako malo toplije?

Kada smo došli do zaključka da toplinska izolacija pomaže na sjevernom zidu, brzo možemo uočiti još mjesta za poboljšanje. Sunčeva svjetlost čak i zimi dolazi blago odozgo, pa nema razloga da se ne izolira donji dio svih ostalih strana. Tako nam preostaje da proziran bude samo dio koji zaista ima potencijal da sunčevu svjetlost propušta tamo gdje je potrebna.

Akumulacija topline unutar plastenika

Jeste li kada primjetili kako je zimi hladno na primjer u autu čim se motor isključi? Ili kako je u istom autu ljeti vruće kada ne radi klima? Istodobno, zidane kuće ne dopuštaju takve promjene temperature jer posjeduju veliku toplinsku masu. Zidovi mogu akumulirati mnogo topline i tako stabilizirati temperaturu prostora. Ako ovaj princip iskoristimo u gradnji staklenika, toplina koju on akumulira tijekom dana može grijati osjetljivo povrće tijekom noći. Velika toplinska masa u stakleniku neće samo spriječiti smrzavanje povrća kada je vani hladno. Ona će spriječiti i pregrijavanje tijekom sunčanih dana.

Koje mogućnosti imamo za povećavanje toplinske mase staklenika? Kuća je od cigle i betona, slično možemo ozidati i staklenik. Ali, postoji i mnogo jeftiniji, prirodniji i korisniji materijal a to je obična voda. Voda posjeduje dvostruko veći toplinski kapacitet od najmasivnijih građevinskih materijala poput betona ili kamena. To znači da za svaki kilogram betona koji bi postavili u plastenik, dovoljno nam je pola litre vode. A voda nam doslovce pada s neba, treba je samo zadržati.

Velika vodena masa održava ugodnu temperaturu tijekom noći

Ukopavanje plastenika

Čemu još i ukopavanje plastenika? Ako imate podrum ispod kuće, vjerojatno već znate odgovor. Pod zemljom je toplije. Zemlja ima ogromnu moć akumulacije topline i ono što akumulira tijekom ljeta, još se mjesecima može koristiti. Ovo govorim iz vlastitog iskustva. Imam kućicu u planinama i dobro je izolirana, ali kada nema sunca ipak je hladna. Kada je vani nekoliko stupnjeva ispod nule, u kući zna biti jedva koji stupanj toplije. U podrumu ispod nje zna biti i desetak stupnjeva toplije. I sve to radi bez ikakvog energenta, koristeći samo energiju pohranjenu u tlu. Tu energiju možemo iskoristiti i u plasteniku.

Walipini

Walipini je objekt koji koristi sve spomenute tehnike da na pasivan način održava ugodnu temperaturu za uzgoj povrća tijekom zime. U tipičnoj izvedbi, ukopan je barem djelomično ili potpuno ispod razine tla. Okolna zemlja tako služi kao toplinski izolator i izvor topline. Ostakljena je samo površina okrenuta jugu (ako ste na sjevernoj hemisferi). Unutar objekta su obično tankovi sa vodom za održavanje stabilne temperature. Također, prostor za sadnju nije na dnu plastenika gdje se zadržava hladan zrak, već je nešto povišen.

Više o samoj gradnji ovakvog objekta pročitajte u nastavku.

Gradnja podzemnog staklenika – Walipini

Tražeći informacije o ovoj tehnici uzgoja hrane naišao sam na mnogo različitih izvedbi. Osobno mi se najviše dopala ova koju ću ovdje prikazati. Neka vam posluži kao ilustracija kako se to može napraviti, a ne “kako se to radi“. Svi imamo neke različite uvjete, želje, potrebe i vještine, pa vlastitu izvedbu moramo prilagoditi sebi, a ne kopirati tuđe.

Jarak

Iskop dugačkog jarka

Na slici se vidi kopanje dugačkog jarka u smjeru istok – zapad. Jarak je širine oko 1 m, dubine oko 2 m. Južno od jarka prolazi cesta, pišem radi lakše orjentacije. Zemlja koja se tu iskopala polaže se na sjevernu stranu budućeg objekta.

Postavljanje potpornog zida

Drvenim stupovima i oblogom od lima gradi se potporni zid kako bi se spriječilo urušavanje.

Podupirači potpornog zida

Potporni zid ne bi stajao sam od sebe. Potrebno ga je na neki način “sidriti”. Zbog toga, na drugu stranu iskopanog jarka se postavljaju stupovi simetrično prvima. Među južne i sjeverne stupove ubacuju se horizontalne grede. One će se suprotstavljati sili kojom zemlja pritičće zid i spriječiti naginjanje zida.

Podne gredice (daske) preko jarka

I sjeverni zid jarka je dobio oblogu od lima. Uz oba zida jarka postavljene su i horizontalne grede. Preko njih su postavljene čvrste daske kako bi se dobila površina za hodanje. Daske su međusobno malo razmaknute. Kasnije će ti razmaci služiti za slobodnu cirkulaciju zraka.

Sjeverni zid objekta i krovna konstrukcija

Nosiva konstrukcija uz sjeverni nasip

Sjevernije od jarka, uz onu deponiranu zemlju, gradi se nosiva konstrukcija. Konstrukcija će prije svega nositi krovne grede. Također, spriječiti će urušavanje zemlje koja je ovdje nasipana.

Krovna konstrukcija

Na slici se vidi krovna konstrukcija koja se oslanja na južni potporni zid. Na sjevernoj strani, oslanja se na prethodno spomenutu nosivu konstrukciju. Uz tu konstrukciju, već se postavljaju limene ploče. Na slici se ne vidi jarak niti sjeverni zid jarka. To je ispod razine tla i na ovoj se slici ne vidi. Vidi se samo prostor za sadnju bilja.

Pogled u smjeru zapad -> istok

Na prethodnoj se slici malo jasnije vidi profil Walipinija. Posve lijevo, nasip je zemlje koja je izvađena iz jarka. Odmah uz nasip, nosiva kostrukcija koja čini sjeverni potporni zid. Ispod tog sjevernog zida je površina za sadnju. Ova površina je zapravo netaknuta zemlja, u razini sa okolnim terenom. Odmah do te površine, potporni zid jarka. Prvo sjeverni, pa južni potporni zid, a među njima podupirači. Na ovoj slici nema gredica za hodanje, vidi se dubina jarka ispod ovog poda. Na vrhu, krovni rogovi (kose grede) i horizontalne grede koje povečavaju čvrstoću.

Oblaganje konstrukcije

Postavljanje plastične obloge

Južna strana krovne konstrukcije oblaže se prozirnim pločama. Ovdje, koriste se višeslojne polikarbonatne ploče. Ove su ploče izuzetno čvrste, lagane i dobar toplinski izolator.

Oblaganje sjevernog zida

Dovršava se obloga sjeverne nosive konstrukcije.

Dodavanje komposta

Prekriva se i površina za sadnju, i to zrelim, razgrađenim kompostom.

Zapadni zid i ulaz u objekt

Zapadni se zid također oblaže polikarbonatnim pločama. Ovdje se gradi ulaz u objekt. Kako je objekt ukopan, ovdje se formira i prilazni put, kosina kojom se spušta od objekta.

Postavljanje navodnjavanja

Postavljaju se cijevi za navodnjavanje kap-na-kap.

Tankovi sa vodom

Cijevi se spajaju na mnogo bačvi / buradi za vodu. Bačve su sve međusobno spojene, sve se istodobno pune i prazne. Ova voda ne služi samo za navodnjavanje, već i za akumulaciju toplinske energije.

Sjeverna strana krova

Sjeverna se strana krova oblaže limom i tu se postavlja žlijeb za hvatanje kišnice. Kišnica se filtrira i vodi u tankove.

Uzgoj bilja

Uzgoj presadnica

Radovi još nisu gotovi, ali već se može početi sa uzgojem hrane. Objekt sada pruža praktičnu površinu za uzgoj presadnica, a ima mjesta i na krovnim gredama.

Uzgoj hrane u podzemnom stakleniku – Walipini

Nacrt – shema Walipinija

Shema prikazuje osnovni koncept ovakve gradnje staklenika / plastenika. Prolaz za hodanje kroz objekt niži je od površine za sadnju. To olakšava rad i uklanja potrebu da se saginjemo. Ispod tog “hodnika”, jarak je prekriven daskama. Hladan zrak koji se javlja noću pada na dno objekta, u taj jarak. Jarak je sa horizontalnom cijevi povezan sa vanjskim prostorom. Tako će hladan zrak slobodno izlaziti iz objekta, ili ulaziti kada se otvori ventilacijski otvor. Također, cijev je zaštita u slučaju poplave u objektu.

Površina za sadnju je onoliko široka koliko je praktično za rad, bez potrebe za pentranjem. Rekao bih da je optimalna širina 120-150 cm. Iza te površine, nalaze se tankovi sa vodom. Pristupamo im ako se popnemo na površinu za sadnju, ali obično za tim nema potrebe.

Sa sjeverne strane, objekt je zagrnut debelim zemljanim nasipom. Travnati pokrov ovog nasipa štiti ga od erozije i povećava toplinsku izolaciju. Ova masa ima ogromni kapacitet akumulacije topline.

Sjeverna strana krova prekrivena je limom, a ispod lima je u konačnici stavljena toplinska izolacija. Južna strana je naravno prekrivena prozirnim pločama. Na samom vrhu nalaze se otvori za pasivno provjetravanje. Širina, visina i nagib krova dizajnirani su za optimalno iskorištavanje sunčeve energije.

Ljeti, sunce osvjetljava samo prostor za sadnju. Biljke dobivaju dovoljno energije, a od pregrijavanja ih “čuvaju” tankovi s vodom. Oni su u hladu, pa se tijekom dana ne zagrijavaju baš mnogo. Zimi, sunce je nisko i osvjetljava i bilje i tankove sa vodom. Tijekom dana se tankovi zagrijavaju i kada noću jako padne temperatura, oni otpuštaju tu toplinu. Noću čuvaju bilje od smrzavanja.

Vlasnik ovog objekta tvrdi kako je postigao da tijekom cijele zime u objektu temperatura ne pada ispod 0°C. Zimi, vanjska temperatura bude -15°C, dok je u objektu istodobno +15°C.

Detaljnije, na njegovom kanalu…

<a href="https://www.perforum.info/postani-clan-kluba-perforum/"><img src="https://www.perforum.info/wp-content/uploads/2022/11/Sadrzaj-za-clanove.png" alt="Sadržaj za članove kluba" style="width:400px"></a>

Komentari i više informacija na forumu:

18 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 28/08/2023 12:47 od m2

Je li ovo bilo korisno?

Dajte ocjenu 1-5 (trebate biti prijavljeni)!

Prosječna ocjena 0 / 5. Broj glasova: 0

Za sad nema ocjena! Budite prvi koji će dati ocjenu.

Nikola

Nikola

Diplomirani permakulturni dizajner, praktičar, autor i urednik portala Perforum.info.

Odgovori

Ne propustite: