Uzgoj krumpira bez kopanja

Krumpir je jedna od najvažnijih prehrambenih namirnica u našim krajevima. Lako se uzgaja i u dobrim uvjetima se može čuvati mjesecima bez gubitka kvalitete. Koristi se u mnogim jelima i jede se tijekom cijele godine, pogotovo zimi kada je izbor povrća smanjen. Obično, najveća “gnjavaža” oko krumpira jest prekopavanje vrta, što je naravno moguće i izbjeći.

Prije mnogo godina, u počecima istraživanja permakulture, doznao sam za famoznu američku vrtlaricu Ruth Stout. Njezina knjiga “Vrt bez motike” me ostavila bez riječi i vjerojatno najviše utjecala na moje kasnije vrtlarske uspjehe. Koristeći vlastito sijeno, lišće, karton pa čak i umjetne materijale, uzgajao sam razno povrće bez prekopavanja vrta. Znao bih krenuti sa klasičnom livadom, redovito košenom, prekriti je sijenom i sljedeće godine bih imao vrt. Pogledajte kako je to izgledalo:

Od tada, krumpir sam uzgajao na razne načine. Znao sam cijelu njivu izorati traktorom, zemlju usitniti motornom kopačicom, pa saditi krumpir na “industrijski” način. Znao sam ga uzgajati bez kopanja, samog ili u društvu drugog povrća. Znao sam imati odlične rezultate, ili manje reprezentativne.

Osobno, kod krumpira mi je važno da je čist od kemikalija, siguran za moju djecu. Hoće li “prinos po hektaru” biti rekordan ili ne, to me ne brine mnogo. Ne bavim se prodajom, a zemlje imam više nego dovoljno. Također, hoće li biti ogroman ili sitniji, isto mi nije jako važno jer ga obično spremamo i konzumiramo u kori. Sitniji budu ukusniji, prednost većih je jedino kod guljenja kore. Kako nemam mnogo slobodnog vremena, važno mi je da uzgoj bude što jednostavniji. Vjerujem da slične motive imaju i drugi vrtlari koji prakticiraju no-dig metode. “Vrt bez motike” nije nužno bez ikakvog napora, već je važno da se radi samo ono što je neophodno.

Zašto “bez kopanja”?

Krumpir se, naravno, sadi u zemlju, ne raste na stablu. U zemlji se razvija i iz zemlje ga se vadi. Pa kako onda ne kopati? Zapravo, što znači “vrt bez kopanja”? U pravilu, ne radi se o potpunoj zabrani diranja zemlje. Ako gomolj moramo ugurati u zemlju, napraviti ćemo malu rupu, smjestiti ga u rupu i zagrnuti. To nije TO kopanje. Ako ga iz zemlje vadimo, oko njega će se ipak malo raskopati, ali to nije TO kopanje.

Kopanje na koje se zapravo misli, i koje se želi izbjeći, je redovito prevrtanje zemlje. Zemlja je živi ekosustav, dom nezamislivo velikog broja mikroorganizama i drugih bića. Prevrtanjem zemlje, pogotovo redovitim prevrtanjem, ovaj se ekosustav tragično uništava. Bića koja žive u dubini i ne vole sunce, prevrtanjem izlažemo suncu i time ubijamo. Druga, koja ovise o suncu, zakopavamo duboko. Prekidamo fine niti micelija, hife, koje sudjeluju u održavanju plodnosti tla. Time činimo nepopravljivu štetu. Svoj vrt učinimo ovisnim o redovitom gnojenju, navodnjavanju, stvaramo si dodatni posao koji je možda bio nepotreban.

Živa zemlja

Uzgoj krumpira prema savjetima Charlesa Dowdinga

Tko je Charles Dowding? Pročitajte više o njemu ovdje:

Sadnja

Kako se sadi krumpir bez kopanja? Prema Charlesovim riječima, priprema tla je posve jednaka kao za svo ostalo povrće. Ne treba nam posebna gredica ili vrt samo za krumpir, i nije potrebno kopati jarke. Dakle, u pravilu je to neuznemireno tlo prekriveno slojem malča. U njegovom slučaju, malč je zapravo kompost debljine 3-4 cm.

Krumpir sadi na isto mjesto već nekoliko godina uzastopno, što pokazuje kako nam ne treba svake godine nova lokacija. Prema njegovim riječima, kada vrtlar na ovaj način održava gredice, one su mnogo zdravije, kao i biljke. Zato mogu iste kulture rasti svake godine na istom mjestu. U protivnom, trebala bi nam “rotacija kultura” kako bi se tlo “odmorilo”.

Kod sadnje, naravno, treba paziti kako okrećemo gomolj. U vrijeme sadnje on bi već trebao imati “klice” koje okrećemo prema gore. Iz njih će se razviti stabljike, a žile (korijen) se naknadno formiraju.

Charles objašnjava, krumpir uopće nema problema sa ukorijenjivanjem u neuznemirenom tlu. Njegov je korijen dovoljno snažan i bez problema se širi u neprekopanoj zemlji. Rahli sloj je potreban samo u zoni gdje će se formirati novi gomolji. Dakle, gomolj koji sadimo bi idealno trebao biti između rahlog malča i neuznemirenog tla. Tako će biljka pružati korijen u zbijeniju podlogu, a formirati nove gomolje u rahlom malču.

Postupak sadnje je posve jednostavan. Samo se lagano povuče malč u stranu i gomolj se spušta u tu jamicu.

Charles sadi krumpir na razmak od oko pola metra među biljkama. Tvrdi kako je to malo gušće od preporučenog razmaka, ali on postiže dobre rezultate. Mnogo krumpira srednje veličine.

Nekoliko tjedana kasnije

Kojim će se tempom razvijati krumpir, ovisi naravno i o tome jesmo li sadili ranu ili kasnu sortu. Kada se počnu pojavljivati prvi gomolji, što možemo vidjeti ako malo razgrnemo malč, oni imaju tendenciju da provire iz tla. Kako rastu, sve su bliže površini i ako ostanu izloženi suncu, razviti će toksični solanin. To vidimo po zelenoj boji gomolja. Zbog toga bi ih trebalo držati zaštićenima od sunca tijekom cijele sezone rasta, do berbe.

Charles pokazuje kako svaku biljku, kako ona raste u visinu, lagano zagrće. To čini ili povlačenjem okolnog malča ako ga je dovoljno među biljkama, ili dodavanjem novog sloja komposta. Na slici se vidi krumpirić kojeg je nježno izvukao iz tla, a sada će ga natrag vratiti i dobro zagrnuti.

Berba krumpira

Pravo vrijeme za berbu prepoznajemo po tome što biljka gubi zelenu boju lišća i počinje odumirati. To je znak da je faza rasta završena i sada će se sva energija pohraniti u gomolje.

Berba krumpira na ovako njegovanim gredicama veoma je jednostavna. Charles pokazuje kako je dovoljno jednostavno povući biljku za stabljiku. Ona će za sobom povući gotovo sve gomolje. Ostaje još da se prstima provjeri je li koji ostao i izvuče ga se na površinu. Na taj način, berba prolazi bez ikakvog dodatnog alata, sve se može odraditi golim rukama.

Rezultati

Na ovoj gredici, širine 1,2 metra i duljine 2 metra, Charles je posadio 8 biljaka. Ukupna težina ubranog krumpira iznosila je oko 14 kilograma.

Pogledajte i kompletan video Charlesa Dowdinga (na engleskom):


Što kažete za ovu metodu uzgoja, radite li i vi na sličan način? Možete mi javiti i putem foruma…

43 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 25/06/2022 18:23 od Nikola

Ako vam se svidjelo, podijelite sa prijateljima:

Nikola Bošnjak

Vodim brigu o ovom portalu kao zajedničkom dobru naše zajednice.