Permakultura, objašnjenje pojma i iskustva iz naših krajeva

Što je to permakultura

Definicija

Permakultura je svjesno stvaranje i održavanje produktivnih ekosustava po uzoru na prirodu. Ona je multidisciplinarni alat koji uključuje poljoprivredu, akvakulturu, gospodarenje vodama, energetiku, šumarstvo, graditeljstvo, gospodarenje otpadom, ekonomiju i razvoj ljudskih zajednica.

Na primjer?

Ovako složen pojam možda je bolje demonstrirati kroz neki primjer. Zamislimo prosječnu obitelj naših krajeva, ne nužno vašu.

Gdje ona živi?
Tko je i kako izgradio objekt u kojem obitelj živi? Je li za potrebe izgradnje trebalo raskopati neko brdo kako bi se došlo do kamena? Je li trebalo taliti željezo za armaturu? Odakle energija za proizvodnju tih materijala? Odakle energija za transport materijala na gradilište, izgradnju i opremanje doma?

Odakle energija za život?
Prosječan dom troši mnogo energije. Tu mislim na grijanje, hlađenje, rasvjetu, gorivo kada se ide u kupovinu, televiziju, internet… Sva ta energija dolazi od nekud, netko je mora proizvesti, transportirati, i na kraju sve nam to naplatiti.

Odakle dolaze hrana i voda?
Sve je manje onih koji znaju odakle zaista dolazi hrana koja im je na stolu ili u hladnjaku. Sve su udaljeniji krajevi iz kojih dolazi. Sve je manje kontrole nad time na koji način je proizvedena i kakve je kvalitete. Koliko se samo energije utroši na masovnu proizvodnju hrane, transport i skladištenje te zaštitu od bolesti. A koliko hrane završi na otpadu? Što je sa vodom? U čijim je rukama, kakva je kvaliteta? Koliko se energije utroši za transport čiste izvorske vode do svakog doma, gdje će možda samo isprati wc školjku?

Gdje odlazi naš otpad?

Za većinu, u vrećicu, pa u veći spremnik na ulici i na kraju u kamion. I nema ga više. Problem je što ga ima više, i sve više. Ne nestaje. Pune se odlagališta otpada. Nekadašnja netaknuta priroda, nečije stanište, sada služi samo tome da naše smeće ne zauzima prostor u našem dvorištu.

Gdje ide otpadna voda?
Posve čistu vodu prolijemo preko svojih ruku, odjeće, kade, wc-a, i nakon toga ona je neupotrebljiva. Dovoljne su doslovno sekunde da to neprocjenjivo blago pretvorimo u opasan otpad. Toliko opasan da ga za razliku od krutog otpada ne želimo ni trenutka u svom domu. Punimo podzemne septičke spremnike, odvodimo podzemnim cijevima što dalje od doma. Blago koje je temelj života na planeti.

Tko će sve to platiti?
Jasno da vam sve gore spomenuto nije poklonjeno tek tako da bi imali. Treba raditi, zaraditi, platiti. Da bi zaradili dovoljno, vaš poslodavac mora zaraditi još više. I država će uzeti svoj dio. Banka će vam pričuvati novac dok ne zatreba, i to čuvanje naplatiti. Posuditi će vam kada nemate dovoljno, za taj dug ćete morati još više raditi. Da bi bili u stanju raditi i zaraditi, morali ste se školovati. Niste bili kod kuće, sa svojom obitelji, nego u školi.

Gdje su djeca?
I ona će jednog dana raditi, zato su sad u školi. Treba kupiti knjige, bilježnice, pribor, zato ni roditelji nisu kod kuće, već rade. Obitelj kao osnovna zajednica puca po šavovima. Djeca su radije sa svojim vršnjacima nego u krugu obitelji. Žele biti što uspješniji u tom društvu pa se bave sportom, glazbom, prolaze tečajeve i sl. Kada se krajem dana obitelj i susretne, nemaju o čemu razgovarati, nemaju što raditi zajedno. Zato nam služe televizija, mobitel, internet, igrice…

Rješenje?

Ove i mnoge druge probleme permakultura nastoji riješiti po uzoru na prirodu. U prirodi ovih problema nema. Hrana i voda su dostupni tamo gdje su i potrebni, ne treba ih osiguravati. Otpad se ne stvara, odnosno stvara se u takvoj mjeri i na takav način da ne predstavlja problem nego resurs. Svatko si sam, bez većih problema, osigurava dom i zaštitu. Energije ima baš onoliko koliko treba i kada je treba, nije potrebno nikakvo posebno znanje da bi se iskoristila. Čvrste i funkcionalne zajednice formiraju se same od sebe na način koji je provjeren milijunima godina.