Terasiranje strmog poljoprivrednog zemljišta

Cilj ove objave je “razmišljanje na glas” o problemu koji imam na svom terenu. Radi se o poljoprivrednom zemljištu, livadi. Katastarski, upisano je kao oranica, ali samo su se manji djelovi terena zaista orali u prošlosti. Razlog za to je nagib od oko 8 m visinske razlike na širini od 38 m. To čini prosječni nagib od 12 stupnjeva. Možda ne izgleda previše, ali na nekim je mjestima 5 ili manje stupnjeva, na drugim preko 20 stupnjeva. To je formiralo manje “otoke” gdje se više dobre zemlje zadržalo, i ostatak gdje je uglavnom tlo ispirano. Oralo se samo tu gdje je bilo relativno ravno.

Mislim da se najjasnije vidi dok je sve pokriveno snijegom.

Otkako sam ja u posjedu, nije se ništa konkretno radilo na tom dijelu zemljišta. Htio sam sačuvati površinski sloj koji je prilično tanak. Na nekim mjestima stijena proviruje na površini. Na drugima, kamenje je na dubini 20-30 cm. Površina od nekih 3000 m2 znači da ručna obrada nije opcija. Vožnja manjim traktorom na nekim mjestima nije ugodna ni sigurna, postoji opasnost od prevrtanja. Hodanje uz i niz teren također nije ugodno, troši se mnogo energije.

Buduća obrada zemljišta mogla bi biti mnogo ugodnija ako se promijeni oblik terena gradnjom terasa.

Ovako izgleda kada se površina malo zagrebe. Mnogo kamenja, tanak sloj obradivog tla na vrhu.

Terase

Terase na strmom zemljistu

Terasiranje znači da se formiraju uže ili šire linije ravnog terena – terase, koje prate konture terena. Između njih nalaze se neophodni “zidovi” koji su vrlo strmi, ponekad i vertikalni. Kretanje je moguće samo po terasama. Zidovi mogu biti od dasaka, kamena, betonski, ili jednostavno zemlja na kojoj rastu trajnice.

Prednosti terasa

Terase su prilično ravni komadi terena. Kretanje njima je kao i na ravnom terenu. Erozija tla koju uzrokuju oborinske vode je značajno smanjena u odnosu na nagnute terene. Voda se lakše zadržava na tlu i tlo postaje vlažnije za vrijeme sušnog razdoblja.

Zidovi

Ako su zidovi od drveta (npr. stari željeznički pragovi), kamena ili betona, njihova jedina uloga je da drže terase. Mogu biti vertikalni i tako dozvoliti maksimalnu širinu terasa. Ako su od zemlje, oni očito ne mogu biti posve okomiti, ali mogu biti prilično strmi. Stabilnost zidova tada održavaju biljke koje na njima rastu, svojim korijenjem. To znači da nema obrade tla na zidovima, ali se oni ipak mogu koristiti u proizvodnji recimo trajnim nasadima. Mogu biti prekriveni travom, pa se koriste kao pašnjaci.

Formiranje terasa

U nekim djelovima svijeta, terasiranje se pokazalo veoma poželjnim u poljoprivredi. Projekt Fanya-juu (Kenija) pokazao je povećanje organskog sloja za 35% i povećanje prinosa za 25% u odnosu na klasični uzgoj.

Kod ove metode, kopa se jarak uzduž izohipse (vodoravna linija) i iskop se prebacuje iznad jarka. Tako se tamo stvara humak koji zadržava sediment. S vremenom, akumulirani sediment formira ravnu terasu. Voda više ne teče niz teren, već se zadržava u jarku i iznad humka. Ovo je primjer koji nema mnogo veze sa mojim uvjetima. Radi se o Keniji, ali svidjela mi se slika. Ja moram odabrati metodu za hladno i vlažno planinsko podneblje.

Povezivanje terasa

U mom slučaju, ja bih trebao po tim terasama ipak proći traktorom. Jasno je da traktor ne može “po stepenicama”, pa bih te terase povezao u obliku “serpentina”.

Na slici su ceste. Nebitno. Oblik terena je bitan. Imam ideju formiranja takvih terasa koje ne bi bile posve horizontalne. Gornja bi se pomalo spuštala prema donjoj, s njom spojila na jednom kraju. Tako zidovi između terasa ne bi bili konstantne visine, a ni širine.

Širina terasa

Jasno da širina ovisi o nagibu terena, i koliko se može duboko usjeći u teren. Meni nije želja ni potreba postići neke značajne širine, već postići što manje invanzivnih zahvata na terenu. Ograničen sam dubinom do koje mogu kopati. Jednostavnom trigonometrijom računam moguće širine na svom terenu nagiba 12 stupnjeva. Ako kopam samo 25 cm u dubinu, dobijam terase prosječne širine 2,7 m. To je već u redu. Dvostruko većom dubinom, ako je moguće, dobijam i dvostruko šire terase, manji broj terasa, više zidove. Više nepotrebnog posla? Ako idem na uske terase, mora ih biti mnogo da pokrijem cijelu širinu terena, 38 m. To znači i više vožnje da s vrha stignem na dno i natrag. Neka zlatna sredina će se morati naći.

Širina i visina zidova

Kod pojma “zid” mislim na uspon između dviju terasa. U mom se slučaju neće uopće raditi o zidovima u klasičnom smislu, nego samo o strmijem dijelu terena. Koliko strmom? O tome i ovisi njihova širina.

Ono što sam kod sebe primjetio je da okolna vegetacija posve dobro uspjeva na nagibima od 45 stupnjeva. Mislim da ću se držati tog nagiba između terasa.

Obližnji teren na kojem rastu divlje lijeske, nagnut približno 45 stupnjeva

Visina ovisi o dubini kopanja i nagibu. Za spomenutu dubinu kopanja 25 cm i nagib 45 stupnjeva, visina zidova iznosi nešto preko 60 cm. Što je zapravo malo iznenađenje, nije dvostruko više od dubine kopanja. Bilo bi da su zidovi vertikalni. Ovako, dobivam nagnuti teren visine 60 cm udaljen od stajališta također 60 cm. Vrlo praktično za neko nisko bilje koje se tu možda bude uzgajalo.

Posebni zahtjevi

Prije svega, radi se o očuvanju života u tlu i povećanje kvalitete tla, spriječavanje erozije. To znači da nisam sklon nepotrebnom prevrtanju zemlje. Ako bude potrebno, u redu, ali tražim načine da se terase formiraju na minimalno invanzivan način.

Posebni alati

Postoje alati koji mogu izrezati gornji sloj tla. Poput ove čudne naprave.

Ovo se može izraditi i da ga traktor vuče, veće širine, sa mogućnošću reguliranja dubine rezanja. Može se izraditi takav nož koji bi zasijekao tlo pod željenim kutem u odnosu na površinu. Ako bih tako isjekao komade, onda bi posao bio samo prevrnuti ih.

I tako dalje. U redu, ovo je samo koncept ideje koju motam po glavi. Znam da u stvarnosti nije to baš tako jednostavno kao nacrtati.

Sad vidim da još nisam priložio fotografiju mojeg malog traktora. Ovdje se vidi “nastavak” koji sam osobno izradio, tzv. kibla ili lopata. Njom mogu zagrabiti zemlju ili pijesak, nositi naokolo i istovariti gdje treba. Koristio sam ju za ravnanje jednog terena, ako se dobro zaletim mogu i iskopati ne suviše tvrdu zemlju. Ali, ovo nije bilo namjenjeno kopanju već prenošenju stvari.

Postojeći alat vjerojatno mogu dograditi lopatom tj. plugom malo drugačijeg oblika. Tako da ga mogu vući za sobom i zasijecati teren kako mi odgovara. Motati ću ovu ideju malo po glavi, ali ako imate komentar, javite mi na forumu.

8 komentara na forumu Autor: Nikola zadnji komentar: 17/02/2020 07:45 od Nikola

 
Avatar

Nikola

Permakulturni dizajner, praktičar, urednik jednog imanja u planinama. Aktivno proučavam i nastojim primjenjivati permakulturu u raznim segmentima života četveročlane obitelji proteklih 10 godina. Kao administrator ovog sajta, trudim se održavati platformu za dijeljenje informacija i znanja iz područja bliskih permakulturi. Dobro bi mi došla i vaša pomoć. Ako mislite da možete nekako pomoći u radu portala, slobodno me kontaktirajte, ili se registrirajte na portalu i podijelite nešto sa ostalima.

Facebook
Facebook