Razvoj održivih zajednica
Za tri dana će biti Dan planeta Zemlje. Već se pola stoljeća na taj dan pokušava podsjetiti ljude da trebaju čuvati okoliš i planet na kojem žive, ali bez uspjeha. Stanje nikada nije bilo gore. Da li ima ikakve šanse da još jedno obilježavanje tog dana dovede do nekog pomaka u svijesti ljudi i možda da se prepoznaju oni koji su odgovorni za višedesetljetnu pasivnost…
Nastavite čitati
Znanost nam na stol svakodnevno baca nove dokaze o razmjerama devastacija koje čovjek svojim djelovanjem čini planetu, a time i sebi. Već desetljećima znamo: da se klima mijenja, da se gubi bioraznolikost, da su neobnovljivi resursi pri kraju, da su socijalne razlike između najbogatijih i najsiromašnijih najveće u povijesti čovječanstva. Mada ti pokazatelji upozoravaju da sadašnji kurs našu civilizaciju vodi samouništenju, taj kurs se ne mijenja.
Nastavite čitati
Teško je za božićno drvce naći opciju koja će zadovoljiti sve ekološke nedoumice. Za proizvesti plastično drvce se utroši mnogo energije i vuče sve probleme koje plastika nosi. Drvce u tegli nosi opasnost da ćeš uništiti sklad postojeće šume sa presadnjom nove vrste u nju… (video)
Nastavite čitati
Nedavno je Ikea objavila da će ukinuti jednokratnu uporabu plastike i postati „klimatski pozitivna“ do 2030. godine. Tom prigodom je njen glavni direktor za održivost Steve Howard objasnio zašto to ima poslovnog smisla: „Postići 100% u nekom podhvatu je lakše nego postići 90% ili 50%.
Nastavite čitati
Znamo da je evolucija od nas napravila socijalna bića. Mi jesmo jedinke, ali naš identitet u velikoj mjeri određuje društvo kojem pripadamo. Kada kao jedinka pogriješimo ili nešto loše učinimo, neki naslijeđeni unutarnji mehanizam preplavi nas osjećajem srama ili krivnje. Ali kada društvo učini to isto, nikakav sličan mehanizam se ne aktivira.
Nastavite čitati
Vlada je donijela odluke. LNG ide u realizaciju, a i Dinaridi, i ta krševita petina Hrvatskog teritorija, uz Panoniju i Jadran, prepušta se na bušenje naftnim kompanijama.
Nastavite čitati
Znanstvenici već nekoliko desetljeća upozoravaju na dramatične procese mijenjanja klime, smanjivanja bioraznolikosti, gubitka plodna tla i iscrpljivanja resursa. To je popraćeno i sve većim nejednakostima u društvu, nagomilavanjem dugovanja, zveckanjem oružjem, a sada i pandemijom.
Nastavite čitati
Krajem svibnja zapljusnuo nas je val optimizma. Svi mediji su brujali o tome kako hrvatsko gospodarstvo ubrzava, kako su investicije naša lokomotiva rasta… Rast BDP-a od 3,9% neki poslodavci su čak ocjenili skromnim, misle da bi BDP trebao rasti 5%, možda i više.
Nastavite čitati
Čini se kao da svijet puca po šavovima. Sada je nužno shvatiti zašto, kako bi mogli izbjeći najgore i kako bi pronašli najbolje načine da se usmjerimo prema okolišno i društveno zdravoj budućnosti kakvu želimo. Ispada da zapravo postoji jedan relativno jednostavan okvir koji može poslužiti za to razumijevanje.
Nastavite čitati
Kada se prošlog ljeta, u okviru SWERUS ekspedicije, grupa ruskih, američkih i švedskih znanstvenika otisnula na plovidbu ledenim morima sjeverno od Sibira, nisu se mogli načuditi razmjerama „ključanja mora“ u Laptevskom moru. Što je to tamo ključalo i zašto je to i nama važno?
Nastavite čitati
Naravno da ima nebrojeno mnogo načina da smanjimo svoj negativni utjecaj na planet. Počet ćemo s jednim lakim, osobnim primjerom. Pokušajmo da ne podlegnemo potrošačkoj euforiji kakva se događa za božićne i novogodišnje blagdane.
Nastavite čitati
Masanobu Fukuoka (2.2.1913. – 16.8.2008.) je neosporno jedan od najvažnijih pionira i filozofa permakulture. Njegova revolucionarna ideja o uzgoju riže bez oranja, gnojiva i pesticida postavila je temelje za mnoge permakulturne principe.