Otvoreno polje – kratak osvrt na nama važne teme

U subotu 25.04.2020. proljetna edicija projekta Otvoreno polje dočekala je svoje finale – četverosatnu Open Space online (ne)konferenciju, gdje je nekoliko desetina sudionika imalo priliku aktivno učestvovati u diskusijama o njima važnim temama. Važno je napomenuti da događaj nije imao unaprijed određenu agendu od strane organizatora, a da su sudionici na početku sami predlagali teme za razgovor. Nakon toga se formirao vremenski plan, pa se svako u zavisnosti od svojih potreba i interesovanja mogao kretati po tzv. sobama u kojima su se diskusije odvijale u manjim grupama. Dobrog raspoloženja, entuzijazama, te želje za upoznavanje i umrežavanje nije zafalilo niti u jednom trenutku tokom četiri jako intenzivna sata zajedničkog eksperimentisanja. Za sve one koji ovoga puta nisu bili u prilici pridružiti nam se, prepremili smo sažetak svih tematskih diskusija.

Važnost i načini očuvanja starih sorti

Ovu temu je inicirao Vojin Kopuz, jedan od glavnih eksperata za očuvanje starih sorti u regionu i osnivač banke sjemena Factory of joy. Sudionici ove diskusije mogli su prvo da poslušaju uvod o tome šta su to stare sorte, važnosti njihovog očuvanja, čime se razlikuju od autohtonih sorti, te kako posuditi sjeme iz Vojinove banke. Komentari i refleksije su se prirodno nadovezali na podijeljene informacije, pa je grupa između ostalog razgovarala o mogućnostima širenja svijesti i znanja o starim sortama među konvencionalnim poljoprivrednicima, prenošenju ovog znanja kroz formalnu edukaciju u školama, te organizacije praktičnih radionica. Podijeljene su i informacije o drugim postojećim bankama sjemena u regionu, koje funcionišu u okviru udruge ZMAG u Vukomeriću (HR) i ekološkog pokreta Okvir Života u Paštriću (SRB). Diskusija na ovu temu će se nastaviti, a ukoliko si zainteresovan/a za učešće, napiši to ovdje.

Naš stav o životu

Zainteresovani za ovu temu dotakli su se značaja razvoja vlastitih vrijednosti i prioriteta, kao i djelovanja pojedinaca na kolektivnu svijest. Govorilo se i o važnosti širenja ideje permakulture kao alata za održivost lokalnih zajednica u doba globalne krize.

Klima i etika u vrtićima i školama

Ovu temu je predložila i moderirala sudionica sa višegodišnjem uskustvom u predškolskoj edukaciji. Ona je sa zainteresovanima podijelila svoja promišljanja o trenutnim nedostacima formalne edukacije o i u prirodi za djecu. Grupa je potom došla do nekih zajedničkih prijedloga za moguće rješavanje ovog problema, kao što su edukacija permakultrunih učitelja za rad sa djecom, formiranje malih pokaznih vrtova u dvorištu vrtića, te predavanja za roditelje o ekološkom otisku, međupovezanosti i kolektivnoj odgovornosti. Ako misliš da možeš doprijeniti stvaranju novih ideja u ovoj oblasti i želiš učestvovati u budućim diskusijama, javi se ovdje.

Nova (regenerativna) planetarna ekonomija

Zainteresovani su u okviru ove radionice razgovarali o problemima trenutne globalne ekonomije, novcu kao psihološkom konstruktu, te njegovom nastajanju. U bilješkama dostupnim sudionicima podijeljeni su dokumentarni filmovi Autogestió: adventures into the new economies of Catalonia i Money & Life. Nakon što je problem predstavljen detaljno, diskutovalo se o alternativnim rješenjima za lokalnu, ali i globalnu ekonomiju, kao što su Reconomy, FairCoop i the CAREconomy. Ako se želiš uključiti u diskusiju o regenerativnoj ekonomiji, kontaktiraj inicijatora ove teme Nikolu ovdje.

VASTU kuće

Ovaj drevni arhitektonski sistem bio je povod za jako zanimljivu i opširnu diskusiju. Dijeljeni su teoretski, ali i praktični podaci o dizajnu, izgledu, mjerenjima, pripremi tla, rasporedu prostora i prostorne geometrije u skladu sa Vastu. Ovaj sistem ne primjenjuje se isključivo u izgradnji kuća, zgrade, pa čak i gradovi mogu biti dizajnirani na ovakav način. Spomenuti su neki od najpoznatijih primjera Vastu arthitekture na svijetu, Varanasi u Indiji, te Mohendžo Daro u Pakistanu.

Migranti i korona kao prilika za “održivi” lokalni razvoj sela Lipa

Dugogodišnji ekološki aktivist i angažovani volonter za pomoć migrantima u BiH Miodrag Dakić predložio je ovu temu sa veoma jasnim ciljem. Naime, on namjerava preseliti se u selo Lipa nadomak Bihaća, gdje je nedavno formiran kamp za migrante. Izabrana lokacija za kamp je veoma osjetljiva u političkom i ekološkom smislu, a Miodragova ideja jeste pokušati riješiti probleme kojima će se selo suočiti u najskorijoj budućnosoti, koristeći permakulturna načela i alate. Oko ove teme već se formirala radna grupa, koja nastavlja započeto na Open Space događaju. Ukoliko ti je ovo zanimljvo i želiš saznati više, Miodraga možeš kontaktirati ovdje.

Razmjena podataka oko zakupa zemljišta u vlasništvu JLS i RH

Glavni akcenat ove teme bio je na stvaranju mjesta za razmjenu korisnih podataka na perforum.info. Kao način za prikupljanje informacija predložena je anketa, čiji fokus bi također bio na povezivanju pojedinaca iz istog grada/opštine, te eventualna razmjena ličnih podataka. Tokom diskusije, podijeljeni su i praktični savjeti za urbano vrtlarenje. Više informacija o ovoj inicijativi dobit ćeš ako klikneš ovdje.

Kako do oporavka nakon pandemije, koji bi mogao trajati?

Tranzicijski veteran i moderator radijske emisije Skalanada – u potrazi za novom normalnosti Zoran Skala govorio je značaju krize vezane uz korona virus, te mogućnostima iskorištavanja tog momenta za ulazak u novi, pozitivniji ciklus ljudskog postojanja na Zemlji. Govorilo se o promovisanju permakulture kao rješenja za probleme koji nas okružuju, te predstavljanju iste kao načina života. Spomenute su i neke tranzicijske inicijative iz Hrvatske koje uspješno funkcionišu (npr. TIR), a o kojima se uskoro završava i snimanje filma.

Zero Waste

Stvaranje i upravljanje otpadom jeste jako važan problem današnjice, kojim su se sudionici ove radionice pozabavili veoma detaljno. Dijelili su se mnogobrojni savjeti kako smanjiti količinu otpada koju proizvodimo, te kako otpad iskorisiti kao resurs. Jedan od načina za to jeste kompostiranje, a kako to raditi u kući ili stanu, možeš pogledati ovdje. Za sve one koji nisu u mogućnosti kompostirati, ponuđeno je i rješenje dijeljenja otpada sa osobama koje kompostiraju preko platforme sharewaste. Govorilo se također o termodinamičkom procesu kojim se plastika vraća u naftu bez štetnih emisija dioksina, koji je vršen i u Hrvatskoj. Za više informacija podijeljene su FB grupe Za manje smeća i više sreće iz Srbije, te Zero Waste Croatia i Nula odpada iz Hrvatske.

Sada i Ovdje (soba za upoznavanje, druženje i grupnu psihoanalizu)

Nikad ne znamo što nas može dočekati, a ideja je da se tu dolazimo preispitati, odmoriti, ispovijediti, nasmijati, resetirati, suočiti sa nekim našim ukorijenjenim i teško promijenhivim stavovima.” Tako su sudionici ove radionice opisali proživljeno iskustvo. Ja tu ne bih ništa dodavao.

Društveno odgovorne edukacije/radionice/projekti

Oko ove teme okupila se ekipa u sličnom sastavu kao i tokom rozgovora o Klimi i etici u vrtićima i školama, pa se diskusija sasvim prirodno nadovezala na predhodnu. Razmjenjivala su se iskustva o ciljnim grupama, značaju lokacije održavanja radionica, uključivanju elemenata permakulture u radionice za djecu i sl.

Umrežavanje permakulturne zajednice, razmjena viškova, rada i usluga

Tema koja je okupila najveći broj zainteresiranih tokom cijelog događaja još jednom je dokazala da praktičari permakulture u regionu žude za efikasnom i održivom mrežom. Imali smo tu sreću da su ovoj živoj diskusiji prisustvovali praktičari sa dugogodišnjim iskustvom, koji su podijelili prijašnja iskustva neuspješnih pokušaja umrežavanje, te nas upozorili na moguće opsasnosti vezane za ovakve poduhvate. Diskutovalo se o praktičnim načinima za umrežavanje permakulturaša radi razmjene viškova, rada i usluga, kao i o mogućnosti mapiranja svih inicijativa na jednu regionalnu društveno-geografsku mapu, koja bi bila dostupna kao zajednički resurs na portalu perforum.info. Ukoliko trebaš konkretnu pomoć ili želiš pomoći na permakulturnom imanju, piši ovdje.

Pjesma za klimu

U posljednjem vremenskom bloku našlo se i nekoliko talentovanih duša, koje su vježbale horsku izvedbu engleske i hrvatske verzije pjesme za klimu, te na taj način dali lijep akcenat završetku Otvorenog polja.

Projekat Otvoreno polje organizovan je od strane i-platform, udruženja Zemljani, udruge Hrvatska permakultura i perforum.info.